
ĐAKOVO (BTU) – Katolički bogoslovni fakultet i Središnja biskupijska i fakultetska knjižnica u Đakovu organizirali su u utorak, 8. travnja u Središnjoj biskupijskoj i fakultetskoj knjižnici predavanje na temu «Metropolitanska knjižnica Zagrebačke nadbiskupije i njezine dragocjenosti». Predavanje je održala s. Edith Branka Budin, knjižničarska savjetnica u Metropolitanskoj knjižnici pri Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Gošću je na početku pozdravio vlč. Petar Vidović, tajnik Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.
S. Edith u svom je predavanju, kojemu su nazočili profesori, djelatnici KBF-a i studenti, govorila o Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije (Bibliotheca cathedralis ecclesiae Zagrabiensis), najstarijoj crkvenoj knjižnici u Hrvatskoj, čiji se početak veže uz osnutak Zagrebačke biskupije 1094. godine, kada je prvi biskup Duh, podrijetlom Čeh, došao u Zagreb i sa sobom vjerojatno donio nekoliko liturgijskih rukopisa. od kojih se i danas u Metropolitanskoj knjižnici mogu vidjeti ova tri: Sacramentarium sanctae Margarete, Evangeliarum i Agenda pontificalis ili «Missale antiquissimum».
Govoreći dalje o Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije s. Edith je rekla kako je njezin «osnivač» biskup Aleksandar Ignacije Mikulić koji je biskupovao od 1688.-1694. Za to vrijeme dao je popisati sve knjige koje je zatekao u katedrali, a 1692. dao je izgraditi zgradu za knjižnicu, osnovao zakladu za njezino uzdržavanje i znatno povećao fond kupnjom vrlo vrijedne knjižnice i grafičke zbirke od kranjskog plemića - slovenskoga polihistora Janeza Wajkarda Valvasora.
Prva pravila za Metropolitanu (MK) napisao je 1695. biskup Stjepan Seliščević, a uz daljnji život knjižnice naročito su vezana još dva biskupa: Maksimilijan Vrhovac, koji je povećao zakladu za uzdržavanje MK, brinuo za tisak poučne literature za odgoj mladeži; a kardinal Juraj Haulik je 1846. g. otvorio Metropolitanu zagrebačkoj kulturnoj javnosti.
Godine 1880. zgrada knjižnice stradala je u potresu, a 1916. posebnim ugovorom između Zagrebačke nadbiskupije i Kraljevske sveučilišne knjižnice MK preseljena je u prostorije Nacionalne i sveučilišne knjižnice na Marulićevom trgu. Vlasnik Metropolitane i dalje ostaje Zagrebačka nadbiskupija. Cjelokupni fond broji oko 60 000 svezaka gradiva, 150 starijih rukopisa, od 11. do 16. st., - svjetski rariteti, 50 rukopisa od 17. do 19. st. - metropolitanske rijetkosti, te 300 novijih rukopisa od 18. - 20 st. Metropolitana nadalje čuva najveću kolekciju inkunabula, njih 256. Unutar fonda MK možemo izdvojiti još vrijedne knjige iz 16. i 17. stoljeća, zbirku hrvatskih knjiga, šematizme, zbirku atlasa i zemljovida. Kao posebni fond nalazi se knjižnica J. W. Valvasora, Valvasorova grafička zbirka te ostale knjige od 18. do 20. stoljeća.
U svom predavanju s. Edith je kratko predstavila J. W. Valvasora. Po povratku sa svojih putovanja u domovinu Valvasor je kupio dvorac Bogensperk - kod Litije te počeo sređivati: knjige, rukopise, grafike, zbirke umjetnina, instrumente i sve što je prikupio na putovanjima. U svojoj tiskari otisnuo je nekoliko topografija i Slavu vojvodine Kranjske, te sastavio Veliku grbovnu knjigu. Zbog izdanja svojih djela osiromašio je, a nije naišao na razumijevanje slovenske kulturne javnosti pa je svoju knjižnicu i zbirku grafika prodao hrvatskom biskupu A. I. Mikuliću, posredstvom P. R. Vitezovića, bakroresca i tiskara - hrvatskog povjesničara, književnika i političara, koji je i sam učio tiskarstvo kod J. W. Valvasora.
«U Metropolitani možemo, na jednom mjestu, upoznati: različite minijaturističke škole, vidjeti sve vrste uveza i opreme knjige, saznati raznolike informacije iz povijesti tiskarstva, te vidjeti vrijedna i rijetka izdanja najvećih svjetskih izdavača knjiga». Svoje izlaganje s. Edith zaključila je citatom V. M. «Metropolitana je dragocjeni biser u riznici Hrvatske kulturne baštine, i to dokazuje da je hrvatski narod uvijek išao ukorak s europskom kulturom.»
Predavanje je bilo popraćeno ilustracijama i pisanim materijalima za studente i profesore. S. Edith koja je prvi put gostovala na KBF-u u Đakovu, uputila je zahvalu organizatorima, posebice voditeljici Središnje biskupijske i fakultetske knjižnice, Tihoniji Zovko, dipl. teol. i knjižničarki. Snježana Kraljević