VINKOVCI (BTU) – Društvo prijatelja glagoljice u Zagrebu (DPG), a u organizaciji Matice hrvatske, Ogranak Vinkovci, predstavilo je u četvrtak, 24. travnja, u crkvi Sv. Ćirila i Metoda u Vinkovcima, uz video projekcije, hrvatsku glagoljsku baštinu koja hrvatski narod svrstava u jedan od najstarijih pismenih europskih naroda Tom su prigodom prof. dr. Darko Žubrinić, profesor matematike na Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Zagrebu i jedan od osnivača Društva i Stjepan Bahert, dopredsjednik DPG-a u Zagrebu, inače dramski umjetnik, etnograf i glagoljaš, predstavili prebogato hrvatsko glagoljsko blago kao neizostavni dio hrvatskoga kulturnog identiteta. Moglo se čuti kako je Bašćanska ploča spomen koji nema niti jedan narod u Europi osim Hrvata, koji iz toga doba (1100. godine) imaju tekst na svom jeziku i pismu, znajući pritom kako je u to doba bilo sve na latinskom jeziku. O svim hrvatskim najvažnijim dokumentima pisanim na glagoljici, govorio je dr. Žubrinić što su nazočni mogli vidjeti i na video projekciji, a Bahert je pročitao nekoliko tekstova. «Bašćanska ploča nije samo suhi povijesni dokument, pogotovo njen prvi dio. On je tako emotivno nabijen», rekao je Bahert.
«Hrvatska glagoljska baština koja se danas čuva u Hrvatskoj je takvih razmjera kakve niti jedan drugi narod na svijetu ne može pokazati. Hrvatskih glagoljskih knjiga i rukopisa u Hrvatskoj ima još u 25 zemalja. Od Portugala do Norveške sve zemlje koje se nalaze na tom potezu imaju barem nešto od hrvatske glagoljske baštine», rekao je dr. Žubrinić. Tom je prigodom iznio i jednu crticu iz povijesti, mnogima nepoznatu, a riječ je o glagoljašu Jurju iz Slavonije, koji je prije više od 600 godina bio profesor na Sorboni u Parizu. Oko 1390. godine svojom je rukom zapisao glagoljašku početnicu. Desetak stranica te početnice danas se nalazi u Francuskoj. Napisao ju je s ciljem kako bi svoje kolege profesore i studente upoznao s pismom koje postoji u Europi, a koje je različito i o latinskoga i grčkog pisma.
Pozdravljajući predavače i nazočne, dr. Dražen Švagelj, predsjednik Matice hrvatske, Ogranak Vinkovci, podsjetio je kako je engleska kraljica prigodom posjeta Hrvatskoj i Akademiji znanosti i umjetnosti izjavila da Englezi iz doba kada je nastala Bašćanska ploča nemaju ništa napisano.
Glagoljaši su izrazili zadovoljstvo što hrvatsku glagoljsku baštinu predstavljaju i u Slavoniji, jer kako je rekao Bahert, «neki misle da u Slavoniji nije bilo glagoljice. Bilo je! Naš kolega Milan Paun koji živi u Vukovaru pronašao je u crkvi u Brodskom Drenovcu glagoljicu.» Društvo prijatelja glagoljice osnovano 1993. promiče, proučava i priopćuje predragocjenu srednjovjekovnu hrvatsku glagoljsku baštinu.
Predstavljanje je održano u vinkovačkoj crkvi Sv. Ćirila i Metoda, čiji je župnik Tomislav Korov, u crkvi u kojoj je glavni oltar ukrašen portretima svetih Ćirila i Metoda, slavenskih apostola i prosvjetitelja i glagoljicom ispisan tekst Očenaša. Mozaik je izradio Ivan Meglić. Snježana Kraljević
Ostale vijesti
